Veleposlanici Pasquier i Fischer za Vjesnik

Zajednički interview veleposlanika Francuske i Njemačke, g. Jérômea Pasquiera i g. Bernda Fischera, objavljen u Vjesniku 24 siječnja, razgovarala Petra Kostanjšak.

Hrvatsko »da« na referendumu u nedjelju 22. siječnja poklopilo se s 49. obljetnicom francusko-njemačkog prijateljstva utemeljeno tzv. Elizejskim sporazumom 1963. kojeg su potpisali francuski predsjednik Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer. Tom prigodom francuski veleposlanik Jérôme Pasquier te njemački kolega Bernd Fischer odlučili su dati zajednički intervju Vjesnik.

Kako ocjenjujete pozitivne rezultate hrvatskog referenduma i odaziv građana?

Jérôme Pasquier: Vrlo sam sretan s rezultatima. Sve članice i hrvatske vlasti prošle su šest dugih godina pregovora kako bi na kraju omogućili hrvatskim građanima da odluče i oni su to u nedjelju vrlo jasno učinili sa dva naprama jedan. Mislimo da su napravili dobar izbor, a to su vrlo dobre vijesti, kako za Hrvatsku, tako i za EU.Važna je činjenica da niti jedna županija nije rekla ne, a odaziv nije bio ništa niži nego na predsjedničkim izborima pa to nije ništa loše, već uobičajeno za hrvatske prilike.

Bernd Fischer: Sretan sam, a posebno s pojedinačnim rezultatima, primjerice u Vukovaru, gdje je zabilježen najveći postotak - 72 posto »za«. Upravo tamo smo se kolega Pasquier i ja prije godinu dana gradskom vijeću prezentirali naš francusko-njemački model pa nas je obojicu razveselilo što je u Vukovaru postignut tako dobar rezultat. Naravno, zadovoljan sam i ostalim područjima i sve u svemu to je dobar rezultat. Što se tiče sudjelovanja, u demokraciji svaka osoba bira hoće li glasati ili ne. Treba poštovati one koji nisu izišli na glasovanje, a raditi predviđanja za što bi oni glasali ne bi bilo u skladu s demokratskim principima.

Prošlo je gotovo 20 godina od međunarodnog priznanja, a i Hrvatska je prošla dug i težak put. Kako opcijenjujete te važne događaje?

Bernd Fischer: Referendum je finalna točka nečega što je počelo, prije svega vašom odlukom 25. lipnja 1991. te se nastavilo 8. listopada. 12 članica EU je tada pod danskim predsjedanjem donijelo jednoglasnu odluku da zajednički 15. siječnja službeno priznamo Hrvatsku. Prošlog tjedna sam u Berlinu imao priliku razgovarati s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom o toj noći 16. na 17. prosinca koja je vodila priznanju. Posljednju riječ na konferenciji imao je britanski ministar Douglas Hurd koji je nakon dugotrajnih rasprava konačno u dva ujutro rekao kako misli da je vrijeme da se donese zaključak. Ubrzo nakon toga dogodio se najvažniji čin, a to je primanje Hrvatske u UN 22. svibnja 1992. uz pristanak svih velikih sila u Vijeću sigurnosti.

Jérôme Pasquier: U posljednjih 20 godina, sve do primanja u EU, za Hrvatsku je bilo toliko puno izazova tako da danas možemo reći da su postignuća višestruka. Na hrvatskim građanima jest da ocijene što je sve postignuto, ali mislim da je očigledno da je napravljeno puno toga, i to prvenstveno kao rezultat velikih napora hrvatskih građana. Siguran sam da su za taj proces pregovori o ulasku u EU bili vrlo korisni.

Bernd Fischer: Hrvatska je imala drugačije pregovore nego bilo koja članica - ispunjavanje brojnih mjerila i veći broj poglavlja. Već to je vodilo velikom poboljšanju u područjima važnim za svakodnevni život poput zaštite potrošača, okoliša i u svim područjima morali ste prihvatiti standarde EU. Nedavno je predsjednik Ivo Josipović rekao našim političarima da je faza pregovora Hrvatsku napravila boljom zemljom, a taj rpoces se i dalje nastavlja. I Francuska i Njemačka vesele se kraju tog procesa, a vjerujemo da je to 1. srpnja 2013.

Kako je evoluirao Sporazum o prijateljstvu i suradnji iz 1949. i kako ocjenjujete njegovu snagu i važnost?

Jérôme Pasquier: Važnost tog sporazuma je očita i danas je prirodno da skupa s našim njemačkim prijateljima radimo na svakoj odluci, svakom pitanju i temi. To je očigledno na administrativnoj razini, ali i na razini naroda, gdje se zbilja osjeća solidarnost. Živimo skupa, odlučujemo skupa, što je toliko postalo normalno da ljudi ponekad ne shvaćaju koliko je snažna naša povezanost. Radili smo vrlo blisko i tijekom pregovora s Hrvatskom pa mislim da je vrlo simbolično da smo ovaj uspješan referendum imali upravo na datum uspostave francusko-njemačkog prijateljstva.

Bernd Fischer: I godinu prije Elizejskog sporazuma, koji sada navršava 49 godina, bila su dva državna posjeta koja se smatraju najfascinantnijim pozitivnim državnim posjetima u svjetskoj povijesti. Kancelar Adenaur u Parizu je razgovarao s francuskim narodom i parlamentom, a to je bilo samo nekoliko godina nakon rata. Zatim je predsjednik De Gaulle došao u posjet Bonnu gdje se obratio, među ostalim, njemačkoj mladeži. Ta dva posjeta puna su simbolizma i posebno smo sretni da ove godine slavimo 50. obljetnicu tih značajnih posjeta. Tijejkom godina suradnja se razvila u vrlo redovite sastanke naših kabineta. Obje strane se redovno sastaju kako bi raspravljali o svemu, ministri poljoprivrede, okoliša itd. Nema političkog pitanja gdje Njemačka i Francuska ne izmijenjuju mišljenja pa u tom smjeru pokušavaju zajedno djelovati na europskoj razini u Bruxellesu.

Što lideri dviju zemalja misle o riječi Merkozy kojom mediji obično opisuju suradnju dviju zemalja? Smatra li se ona pozitivnom ili negativnom?

Jérôme Pasquier: To je novinarski izum i ne želim komentirati samu riječ, ali to doista pokazuje da blisko surađujemo. Naime, vrlo je važno da dobru surađujemo, posebno u ovim teškim vremenima.

Bernd Fischer: Mislim da je u pozadini toga stoji pozitivna poruka.

Posljednjih dana govori se o Europi dviju brzina, ona brža okuplja se oko Francuske i Njemačke, a južni dio Europe je nešto sporiji. Kako vidite budućnost i što treba učiniti na ne dođe do podijele već snažnijeg ujedinjenja?

Jérôme Pasquier: Mislim da nitko ne želi razdvajanje Europe, već je moramo zadržati ujedinjenom. Očito je da smo u vremenima vrlo teške krize i moramo odgovoriti na tu krizu te prilagoditi mnoge stvari u Europi. Za tjedna dana zasjeda Europsko vijeće na kojem bi se trbeale donijeti velike odluke. Cilj je da ostanemo ujedinjeni jer smo u vremenima krize zajedno jači, to je vrlo važno i za to se borimo. Sada imamo još jednu članicu, i iako je službeno primanje Hrvatske iduće godine, kao što znate već danas ministrica Vesna Pusić nazoči Vijeću ministara vanjskih poslova, i u poziciji je sudjelovati na jednakim osnovama i izraziti službeni hrvatski stav.

Bernd Fischer: Od prvog dana, Europa i europska ideja, koje su utemeljene osnivanjem Europske zajednice za ugljen i čelik 1951., počele su evoluirati. Taj uspješni organizam dramatično se mijenjao. Smatram ga najuspješnijom mirovnom inicijativom u ljudskoj povijesti, nigdje u svijetu se nešto tako nije dogodilo i na to najviše možemo biti ponosni. Tu nije riječ o ekonomskoj strani, već je to važno mir i stvaranje područja mira. Otada je bilo puno reformi i uvijek smo se prilagođavali novim situacijama. Sada također imamo situaciju koja zahtjeva prilagodbu. Vidjet ćemo što će donijeti sljedeći europski summit i hoće li se sve članice pridružiti paktu o stabičlnosti i financijskoj disciplini. To u konačnici pokazuje da se snaga koncentrira u Europskom vijeću koje je vrhovni organizam koji nas gura naprijed. Imat ćemo dobru budućnost, a Hrvatska se u Europskoj uniji može osjećati sigurno. Većina glasača je u nedjelju izrazila svoju želju i mi vam iz dubine srca čestitamo.

Zadnja izmjena dana 16/02/2012

Povratak na vrh