Ministar Leonetti za Vjesnik [fr]

INTERVIEW : FRANCUSKI MINISTAR ZADUŽEN ZA EUROPSKE POSLOVE,
G. LEONETTI

Bruno Lopandić (Vjesnik)

1. Koji je razlog Vašeg posjeta Hrvatskoj ?

Prije svega, želio bih reći kako me iznimno raduje ovaj prvi posjet Hrvatskoj i to upravo u trenutku kad je ona pred samim uključenjem u europsku obitelj. Došao sam pokazati kako nam je njeno pristupanje izuzetno važno, kao što je važno i za Europsku uniju i čitavu regiju. Od samog početka pregovora Francuska podupire napore Hrvatske na vrlo konkretan način, primjerice svojim stručnim savjetima u području poljoprivrede i pravosuđa. Podupirali smo i brzi svršetak pristupnih pregovora u lipnju te smo spremni nastaviti pružati potporu u provođenju reformi.

Imamo, također, i mnogo zajedničkih bilateralnih projekata, poput pripreme Festivala hrvatske kulture u Francuskoj u jesen 2012. godine, koji će omogućiti bolje upoznavanje vaše zemlje, a tu su i naše ekonomske i trgovačke veze koje nisu na razini na kojoj bi trebale biti, a koje želimo ojačati.

Konačno, najveću moguću važnost pridajemo stabilizaciji cijele regije, o čemu i svjedoči program mog posjeta : Zagreb ujutro, Beograd navečer, a između njih posjet Vukovaru, gradu simbolu velikih stradanja tijekom devedesetih godina, ali i gradu pronositelju poruke pomirenja između Hrvata i Srba. Svima nam je još uvijek u sjećanju slika hrvatskog i srpskog predsjednika zajedno u Vukovaru u studenom prošle godine. Ne podcjenjujući poteškoće, Francuska računa na Hrvatsku i Srbiju u smislu jačanja njihovih dobrosusjedskih odnosa i suradnje. To ću reći predsjedniku Tadiću u Beogradu kao što to jutros rekoh predsjedniku Josipoviću u Zagrebu.

2. Hrvatska u EU ulazi u vrijeme velike krize unutar EU –a posebice financijske. Ima li Hrvatsika razloge za strah od intergacije ?

Nije ovo prvi put u povijesti da Europa prolazi kroz krizno razdoblje. Europa će savladati ovu krizu i iz nje će, kao i uvijek, izaći jača no što je bila. Hrvatska nema razloga strahovati od pridruživanja EU ; upravo suprotno, ono predstavlja izvanrednu priliku za nju. Unatoč brojnim preprekama, fazama usporavanja odnosno blokade pregovora, vaša je zemlja nastavila odlučno kročiti prema EU. Skori ulazak u Uniju je kruna šestogodišnjih napora učinjenih od početka pregovora 2005. godine.
Pripadnost EU, prije svega, nudi brojne prednosti građanima. Sada je na Hrvatskoj da u potpunosti provede započete reforme kako bi pristupanje bilo veliki uspjeh kako za Hrvate tako i za Europljane. Ne dvojim da će u tome uspjeti.

3. Može li takvo stanje utjecati na raspoloženje građana kada budu početkom slijedeće godine išli na referendum ?

Uskoro će se svi hrvatski građani trebati izjasniti o svojoj europskoj budućnosti. Prema posljednjim provedenim istraživanjima u Hrvatskoj, jasna većina se izjašnjava u korist pristupanja Uniji. Državnim vlastima Hrvatske i hrvatskoj političkoj klasi, koja je široko poduprla čitav proces, pripada zadaća da dobro objasne prednosti pristupanja za Hrvatsku, pritom naravno ne krijući napore koji se očekuju od svakog ponaosob. Prava podrazumijevaju i dužnosti što znači da će Hrvatska morati podnijeti svoj dio tereta Europske unije i uključiti se u zajednički projekt koji obuhvaća brojnu zajednicu od 500 milijuna žitelja. Istovremeno, bit će to za vašu zemlju i najbolji jamac nastavka reformi, za dobrobit svih građana.

4. Kako uopće ocjenjujete napredak Hrvatske ?

Hrvatska je ostvarila značajan napredak u jačanju demokracije i pravne države, reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije. Rezultati postignuti tijekom ovih posljednjih godina u političkoj i gospodarskoj preobrazbi trebaju služiti kao poticaj zemljama regije. Oni svjedoče o velikoj odlučnosti da se ide naprijed. Ipak, nastavak reformi je ključan za budućnost. Kad Hrvatska postane članica Unije, mi u velikoj mjeri računamo na njen doprinos ukupnoj politici UE, ulkjučujući europsku politiku susjedstva kao i djelovanje unutar Unije za Mediteran.

5. Regija je još uvijek nestabilna. Može li EU uopće ponuditi nešto integarcijski ostalim zemljama u regiji, sada usred krize ?

Proces pristupanja EU je, za zemlje kandidatkinje, samo po sebi moćan čimbenik modernizacije i poticaj na dijalog. Proširenje Unije na države jugoistočne Europe, na osnovu dokazanih napora i istinski poduzetih reformi, je proces koji ne može ništa drugo doli promicati mir i stabilnost u cijeloj Europi. Nema sumnje da je put dug, no primjer Hrvatske, koja je s uspjehom savladala izazove i zadovoljila teške kriterije, je jasna poruka za ove zemlje kojima se nudi europska perspektiva, kako je to ponovio i predsjednik francuske vlade, G. Fillon, na Croatia Summitu u Dubrovniku 2010. godine.

6. Što mogu same zemlje učiniti ?

Na samim zemljama je, naravno, da provedu nužne reforme. Posljednjih deset godina, sve su one učinile značajan pomak, napose u području ekonomije i političkim reformama. No zemlje regije se još uvijek suočene s velikim izazovima, vezanim najviše uz poštivanje pravne države i sposobnostima provođenja nužnih reformi u području uprave i pravosuđa. Svaku zemlju će se procijenjivati prema vlastitom napretku i zaslugama i mi ćemo i dalje inzistirati na rigoroznom poštivanju mjerila za pristupanje, vodeći se pritom hrvatskim modelom. Pridruživanje Uniji iziskuje i sposobnost suočavnja s prošlošću, koliko god ona bila bolna. Suštinski važno je da sve države regije nastave raditi na normalizaciji njihovih odnosa i ponovnoj uspostavi provjerenja među građanima kako bi se nove naraštaje pripremilo za kovanje zajedničke europske budućnosti.

7. Zalaže li se Francuska za nastavak proširenja ?

Predsjednik Republike je jasno rekao slijedeće : snažno podupiremo europsku perspektivu Zapadnog Balkana i odlučit ćemo o svakoj zemlji pojedinačno, na osnovi utvrđenih napora i provedenih reformi. Kvaliteta procesa je važnija od kalendara, no, kao što to potvrđuje svršetak pregovora s Hrvatskom, napori vode napretku i u konačnici donose dobrobit svima. Mi računamo na podršku Hrvatske kad postane članicom Unije i cijenimo njenu inicijativu uručivanja prijevoda europske pravne stečevine svim susjedima.

8. Što učiniti da se ne ponovi scenarij Grčka ?

Treba nastaviti u pravcu kojeg smo zacrtali : unutar euro zone, države će morati pokazati više odgovornosti i discipline u vođenju njihovih ekonomskih politika, kako bi mogle uživati u podršci partnera kad se nađu u nevoljama. To je suština važnih odluka donijetih posljednjih mjeseci. Primjerice, Europski parlement je 29. rujna usvojio, a Europsko vijeće je 4. listopada potvrdilo, skup akata koji obvezuju zemlje monetarne unije da bolje međusobno usklađuju ekonomske politike. Želimo spriječiti pojavu neodrživog proračunskog stanja te na vrijeme uočiti ekonomske neuravnoteženosti, poput odstupanja u rangu konkurentnosti, koji mogu zemlju dovesti u ranjiv položaj naspram krizi. To će podrazumijevati recipročni nadzor, s predviđenim možebitnim sankcijama.
Solidarnost članova euro zone je iskazano uspostavom europskog fonda za financijsku stabilnost, takozvanog „europskog monetarnog fonda“, koji ima mogućnost intervencije u visini od 440 milijardi eura. Trebat će, naravno, nastaviti raditi na poboljšanju upravljanja euro zonom i to, primjerice, održavanjem polugodišnjih sastanaka na razini šefova država i vlade euro zone te jačanjem instrumenata na raspolaganju vijeću ministara financija zone euro „Eurogrupe“. ./.

Zadnja izmjena dana 21/10/2011

Povratak na vrh