Kultura definira europsku svijest [fr]

Tijekom održavanja europskog foruma Chaillot umjetnici čitavog kontinenta uputili su nam snažan apel za novu Europu kulture. Što su nam poručili Thomas Ostermeier, Peter Brook, Costa-Gavras, Michelangelo Pistoletto, Blanca Li i mnogi drugi? Goruće pitanje koje postavljaju građanima i nama kao političkim dužnosnicima veoma je jednostavno: želimo li živjeti u Europi bez duše?

Ne možemo se oglušiti na ovo obraćanje. Samu ideju Europu čine ponajprije generacije pisaca, umjetnika i intelektualaca koje su je branile. Upravo su oni bili toliko hrabri i oštroumni da izraze volju za uspostavom unije naroda u trenutku u kojem su se oni međusobno uništavali. Danas pažnju moramo pridati njihovim nasljednicima te pokazati da smo dostojni ovog naslijeđa.

Ovaj apel nam se upućuje sada jer Europa dolazi do ključnog trenutka svoje povijesti koji će biti presudan za njezinu budućnost kao prostora kulture i stvaralaštva. Najprije na gospodarskom planu jer se Europa suočila s krizom iz koje tek izlazi, a koja je imala katastrofalne posljedice za financiranje stvaranja svugdje u Europi. Na tehnološkom planu jer je pojava digitalnih tehnologija u svim našim zemljama unijela promjene u metode distribucije, ali i produkcije i stvaralaštva. Konačno, i na političkom planu jer postoji rizik da na nadolazećim europskim izborima posvjedočimo rastu populističkih snaga koje narušavaju samu ideju Europe.

Suočeni s ovim rizikom, ne smijemo se prepustiti europskom obeshrabrenju. Moramo potvrditi našu volju da istaknemo ono što je u srži europskog projekta, kao i njegove političke ambicije. Uvjereni smo da se europska svijest u prvom redu određuje kroz kulturu. Europu njezini građani doživljavaju kao stvarnost ponajprije kroz kulturu koja je izvor ponosa za njezine narode. Još i danas, u ovoj se Europi Europljani mogu pronaći. U trenutku kada smo suočeni s poteškoćama i iskušenjem da odustanemo, jedino kultura može ujediniti i obnoviti solidarnost među Europljanima.

Iz tog razloga kulturni sektori ne mogu biti varijabla podložna promjeni u krizi. Ne zaboravimo – kreativni sektori su za Europu važan adut u svjetskom gospodarstvu temeljenom na inovativnosti i kreativnosti. Brojna istraživanja su to pokazala – u Europi, kultura potiče aktivnost, kultura potiče zapošljavanje. Prema Europskoj komisiji, kulturna i kreativna industrija čine 3,2% europskog BDP-a i 6,7 milijuna radnih mjesta na kontintentu. Kultura je dinamičan sektor, kojemu su svojstveni rizik i stvaranje, sektor čija potreba za inovacijom pokreće mnogo drugih sektora. Proaktivnim politikama trebamo potaknuti ovu dinamičnost.

Digitalna revolucija pruža goleme prilike da djela postanu dostupnijima, da se ostvari bliskost između umjetnika i njihove publike, da se razviju novi oblici stvaranja. No, ona ne smije dovesti do koncentracije načina distribucije i do mogućnosti da divovi digitalne industrije preuzmu ulogu čuvara pristupa. Ulozi su visoki – treba zajamčiti raznolikost kulturne ponude u digitalnom području i na taj način izbjeći rizik uniformnosti.Na nama je odgovornost da omogućimo da digitalna tehnologija i dalje ostane izvrsna prilika pružena svim svjetskim kulturama kako bi se mogle izraziti i postojati.

Iz tog razloga mi, kao europski ministri, predlažemo utvrđivanje kulturne strategije u digitalnoj eri kako bi se kulturi osiguralo središnje mjesto u programu rada sljedećeg saziva Europskog parlamenta i Komisije. U trenutku u kojem se europski birači spremaju izabrati nove zastupnike u Parlamentu, došlo je vrijeme da Europska unija kulturu konačno prepozna kao središnje pitanje u politikama koje vodi. Pod tim će uvjetom europski projekt moći dati novi zamah svojim političkim ambicijama te, kroz dijeljenje kultura, ostvariti obećanje o uniji naroda.

Potpisnici:

G. Jorge BARRETO XAVIER, Portugal,

G. Šarūnas BIRUTIS, Litva,

Gđa Aurélie FILIPPETTI, Francuska,

G. Dario FRANCESCHINI, Italija,

Gđa Monika GRÜTTERS, Njemačka,

G. Uroš GRLIC, Slovenija,

G. Costas KADIS, Cipar,

Gđa Dace MELBĀRDE, Latvija,

Gđa Fadila LAANAN, Belgija,

G. Ivan Ivan SEČÍK, Slovačka,

G. Petar STOYANOVICH, Bugarska,

G. Bogdan ZDROJEWSKI, Poljska,

Gđa Andrea ZLATAR VIOLIĆ, Hrvatska.

Objavljeno 23.5.2014.

Vezani članak:

Budućnost Europe, budućnost kulture: Forum u Palais de Chaillot

Zadnja izmjena dana 23/06/2014

Povratak na vrh