Francusko visoko školstvo

Opći podaci

Francusko visoko školstvo karakterizira velika raznolikost ustanova čija organizacija te uvjeti upisa ovise o vrsti ustanove i očekivanim završnim ishodima studija.

Djelatnost visokog obrazovanja u francuskom sustavu obavljaju tri osnovne vrste ustanova:

1. Sveučilišta, javne i multidisciplinarne ustanove u kojima se provode raznoliki programi studija, općeniti i specijalizirani, na svim nivoima. Na sveučilištima studira najveći broj studenata koji su položili maturu (ili odgovarajući ispit), bez selekcije (tj. prijemnog ispita, osim u slučajevima nekih studija kao na pr. medicine, farmacije…)
2. Visoke škole, znanstvenog, ekonomskog ili tehnološkog usmjerenja, provode specijalizirane programme visoke kvalitete. Upis u te škole je vrlo selektivan te se provodi putem ispita, natječaja ili pismene prijave nakon čega slijedi razgovor sa komisijom. Visoke škole mogu biti privatne ili državne a mogu biti pod nadležnošću Ministarstva obrazovanja ili drugih ministarstava (obrane, zdravstva, industrije…). Radi bolje pripreme za upis na te škole kandidati moraju pohađati dvije godine pripremnog studija nakon mature.
3. Specijalizirane škole, obrazuju kadrove u posebnim područjima (na pr. novinari, medicinske sestre, glumci…). Početni nivo za upis u ove škole je različit (od mature do završenog preddiplomskog studija).

1. Sveučilišni studij :

Od 2003. godine, francuska sveučilišta prilagođavaju svoje programe Bolonjskom procesu. On pridonosi razvoju europskog prostora visokog školstva i ima za cilj poticanje mobilnosti studenata i nastavnika kao i olakšavanje priznavanja dijelova studija.
Temeljen na međusobnom priznavanju i kvaliteti studijskih programa i diploma nacionalnih obrazovnih sustava, europska harmonizacija podrazumijeva :
-  priznavanje dijelova studija prema sistemu ECTS bodova (European Credit Transfer System), prenosivih iz jedne visokoškolske ustanove u drugu.
-  semestralnu organizaciji studija
-  organizaciju studija na osnovu tri nivoa prema shemi LMD : L - preddiplomski studij (licence – matura + 3 godine studija), M - diplomski studij (master – matura + 5 godina studija) i D - diplomski studij (doktorat – matura + 8 godina studija).

2. Studijska usmjerenja u visokim školama

Postoje različiti vrste visokih škola: instituti ili državne visoke škole, za koje su nadležna pojedina ministarstva (ministarstvo obrazovanja, obrane…), ustanove koje osnivaju gospodarske ili indistrijske komore ili privatne škole. Područja studija u ovim visokim školama su vrlo raznolika a dijele se na :

- visokoškolski studij znastvenog ili tehničkog usmjerenja, općenitog ili specijaliziranog karaktera, nakon kojeg kandidati dobivaju titulu inženjera
- studij znanstvenog ili književnog usmjerenja u Ecoles normales supérieures (ENS)
- studij ekonomije i menadžmenta
- instituti za političke znanosti

Karakteristika visokih škola je velika selektivnost prilikom upisa koji se odvija na temelju natječaja. Osim polivalentnog studija koje traje pet do šest godina nakon mature, njih karakterizira i velika povezanost s ekonomskim sektorom.

4. Studij na stručnim usmjerenjima

Osnovna karakterisitika stručnih studija je njihova raznolikost i heterogenost. Studijski programi mogu biti kraći ili duži, ustanove javne ili privatne, diplome državne ili diplome obrazovnih institucija. Izbor ustanova, osim uzimanja u obzir cijene studija, zahtjeva i dobro poznavanje sadržaja studija i njenog ugleda u profesionalnim krugovima. Za neka zanimanja obrazovanje se vrši isključivo u specijaliziranim ćkolama (na pr. arhitekti, medicinske sestre…) a za druga (na pr. novinar, restaurator…) obrazovati se može i na sveučilistu i u Visokim školama.

Zadnja izmjena dana 04/03/2011

Povratak na vrh