Državne institucije

Ustav

Ustavom od 4. listopada 1958. uređen je rad institucija Pete Republike.

Ustav se mijenjao u više navrata:

• uvođenjem neposrednih općih izbora predsjednika Republike (1962.),

• uvođenjem nove pravne osnove za kaznenu odgovornost članova vlade (1993.),

• uspostavom jedne sjednice Parlementa i povećanjem broja pitanja o kojima se može raspisati referendum (1995.),

• donošenjem privremenih odredbi koje se odnose na status Nove Kaledonije (1998.),

• osnivanjem ekonomske i monetarne unije,

• osiguravanjem ravnopravnosti muškaraca i žena prilikom kandidiranja za izborne mandate i funkcije,

• priznavanjem nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda (1999.),

• skraćenjem predsjedničkog mandata ( 2000.),

• reformom kaznene odgovornosti čelnika države,

• uvođenjem zabrane smrtne kazne,

• reformom o autonomiji Nove Kaledonije (2007.)

Ustavno vijeće

Čini ga devet članova koji nadgledaju regularnost izbora i ustavnost osnovnih zakona te zakona koji su mu upućeni.

Saznajte više:

http://www.conseil-constitutionnel....

Predsjednik Republike

Elizejska palača (Pariz) © F. de La Mure / M.A.E. - JPEG

Predsjednik Republike bira se na pet godina na neposrednim općim izborima (petogodišnji mandat uspostavljen je nakon referenduma održanog 24. rujna 2000.)

François Hollande, sedmi predsjednik Pete Republike, izabran je 6. svibnja 2012.

Predsjednik Republike imenuje predsjednika vlade, a na njegov prijedlog i članove vlade (članak 8. Ustava).

On predsjedava Vijećem ministara, proglašava zakone i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Može raspustiti Nacionalnu skupštinu, a u slučaju izvanrednog stanja ima posebne ovlasti (članak 16.).

Saznajte više:

www.elysee.fr

Predsjednik Vlade i njegov kabinet

S premijerom na čelu, vlada određuje i provodi nacionalnu politiku.

Vlada odgovara Parlamentu (članak 20.).

Premijer rukovodi radom vlade i osigurava primjenu zakona (članak 21.). Jean-Marc Ayrault imenovan je za premijera 15. svibnja 2012.

Saznajte više:

www.premier-ministre.gouv.fr

Parlament

Pročelje Nacionalne skupštine ukrašeno plakatima koji prikazuju žene obučene kao Marianne, nacionalni simbol Francuske; © F. de La Mure / M.A.E. - JPEG

Sastoji se od dva doma:

• Senat se bira posredno i, od 2003. godine, na mandat od šest godina (prije se birao na devet) te se svake tri godine mijenja jedna trećina članova. Posljednji izbori održali su se u listopadu 2011.

• Zastupnici Nacionalne skupštine biraju se putem neposrednih općih izbora na pet godina. Posljednji izbori održali su se u lipnju 2012.

Dva doma, pored svoje funkcije nadziranja rada vlade, izrađuju i izglasavaju zakone. Ako u tom pogledu dođe do neslaganja, Nacionalna skupština donosi konačnu odluku.

Senat

Senat čini 348 senatora koji prema rezultatima izbora održanih u rujnu 2011. pripadaju navedenim klubovima zastupnika u sljedećem omjeru:

• Klub zastupnika socijalista i Europska ekologija – Zeleni: 140

• Savez za narodni pokret: 132

• Centristički savez: 31

• Klub zastupnika komunista, republikanaca i građana: 21

• Europsko demokratsko i socijalno ujedinjenje: 17

• Nezavisni zastupnici: 7

Saznajte više:

http://www.senat.fr/lng/en/index.html

Nacionalna skupština

Nacionalnu skupštinu čini 577 zastupnika. Posljednji parlamentarni izbori održani su 10. i 17. lipnja 2012.

Saznajte više:

www.assemblee-nationale.fr

Pravosuđe

Sudbena vlast Francuske čuvarica je temeljnih sloboda (članak 66. Ustava), a ustanovljena je na osnovnoj razlici između redovnih sudova nadležnih za rješavanje građanskih sporova i upravnih sudova nadležnih za rješavanje sporova izmedu građana i institucija vlasti.

Sudbenu vlast obavljaju dvije vrste sudova:
- građanski sudovi: sud opće nadležnosti (redovni sud) ili specijalizirani sudovi (redovni sud, trgovački sud, sud za socijalne sporove i sud za radne sporove koji odlučuje u sporovima između zaposlenika i poslodavaca)

- kazneni sudovi koji su nadležni za tri stupnja prijestupa:
• kazneni sud za prekršaje (Tribunal de police),

• kazneni sud za kaznena djela (Tribunal correctionnel),

• kazneni sud za zločine (Cour d’assises).

Na kraju, postoji i posebni sud koji se bavi građanskim i kaznenim predmetima – sud za maloljetnike.

Kasacijski sud, najviši sud, razmatra žalbe na rješenja prizivnih sudova.

Na samom vrhu sudbene vlasti je Državni savjet koji donosi konačnu presudu o zakonitosti upravnih akata. Vlada od Savjeta također može zatražiti mišljenje o prijedlozima zakona i dekreta.

Saznajte više:

www.justice.gouv.fr

www.conseil-etat.fr

Himna i slogan

JPEG

Nastala u Strassbourgu 1792., Marseljeza (La Marseillaise) je francuskom nacionalnom himnom proglašena 14. srpnja 1795.

Slogan Republike Francuske je: “Sloboda, Jednakost, Bratstvo” (Liberté, Egalité, Fraternité).


 


 

Francuska zastava

Godine 1789., La Fayette dodaje bijelu boju, simbol kraljevstva, plavo-crvenoj kokardi pariške nacionalne garde. Trobojna zastava je službeno obilježje Republike Francuske.

Zadnja izmjena dana 30/01/2015

Povratak na vrh